Kruškine buhe

Općenito. Obična kruškina buha (Psylla pyri)i velika kruškina buha (Psylla pyrisuga) najvažniji su štetnici kruške u Hrvatskoj. Najčešće se javljaju na plantažama niskih uzgojnih oblika. U prošlosti je mjestimice bila uzrok krčenja dijelova nasada. Obična kruškina buha je od veće važnosti od velike. Ima promjer oko 3 mm, a velika je za milimetar veća. Tijela su im narančaste boje s crnim pjegama.

            Biologija. Odrasli oblici obične kruškine buhe prezime na skrovitim mjestima kao što su pazušci pupova u krošnji ili pukotinama kore, a odrasli oblici velike kruškine buhe prezime na različitom bilju. Aktiviraju se čim temperatura zraka pređe 5 °C. U ožujku se javljaju i velike kruškine buhe. Početkom proljeća odlažu jaja na pupove, mlado lišće, vrhove izboja i peteljke. Obična kruškina buha ima 5 generacija godišnje te se na voćkama nalazi gotovo cijelu godinu, a velika kruškina buha ima samo 1 generaciju.

            Štete. Sišu na pupovima nakon aktivacije. Nakon izlaska iz jaja ličinke sišu sokove i izlučuju obilnu mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća te onečišćuju plodove. Biljke zaostaju u rastu i razvoju te se napadnuti organi deformiraju, najčešće se kovrča lišće. Najveće izravne štete čini u proljeće.

            Zaštita. Važno je pravovremeno otkriti zarazu koja se najčešće primijećuje tek nakon pojave medne rose koja se javlja tek u toplije doba godine što ograničava primjenu insekticida zbog karence. Najbolji uspjeh postiže se kasnim zimskim prskanjem mineralnim uljima. Za vrijeme vegetacije insekticide je najbolje upotrijebiti u vrijeme pojave mladih ličinki i to regulatore rasta i razvoja. Naslaga medne rose može se odstraniti prskanjem deterdžentima. Ovi štetnici brzo postaju rezistentni na insekticide koje se često primijenjuju. Potrebno je i poštediti prirodne neprijatelje kao što su grabežljive stjenice, božje ovčice i zlatooke. Smanjenje zaraze može se postići i otkidanjem vrškova lišća na kojima je odložen najveći broj jaja. Pretjerana upotreba dušićnih gnojiva može povećati zarazu. Zimsko prskanje može se obavljati BIJELIM ULJEM, MODRIM ULJEM, MINERALNIM SVIJETLIM ULJEM, a od kemijskih insekticida dozvolu imaju aktivne tvari deltametrin (DECIS 100 EC, ROTOR SUPER, SCATTO), esfenvalerat (SUMIALFA 5 FL), acetamiprid (MOSPILAN 20 SG), lambda-cihalotrin (KARATE ZEON), spirotetramat (MOVENTO) i drugi.