Jabučni savijač

Općenito. Cydia pomonella smatra se najvažnijim štetnikom jabuka i krušaka u plantažnim nasadima. Osim jabuke i kruške, napada i dunju, orah, a rijetko i druge vrste. Leptir ima raspon krila oko 20 mm, sive je boje, a na vrhu prednjih krila nalazi se veće smeđe zlatno obrubljeno polje. Gusjenice su veličine 20 mm, a glava im je dvostruke šira od tijela. Isprva su bijele boje, a kasnije postaju crvenkaste. Kukuljica je duljine oko 10 mm, smeđe boje.

            Biologija. Odrasla gusjenica prezimi u kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu te u debljim granama. Kukulji se u travnju na mjestu gdje je prezimjela. Let odraslih leptira traje od travnja pa sve do kraja lipnja. Mužjaci se javljaju prije ženki, lete u sumrak, a kopuliraju kad je temperatura viša od 15 °C. Nakon toga jaja odlažu na lišće, plodove i grančice. Razvoj gusjenice traje oko 20 dana, a nakon toga napušta plod te odlazi na u razne pukotine u deblu ili granama gdje se kukulji. Zatim se javlja odrasli leptir koji leti od srpnja do kolovoza te odlaže jaja na plodove. U nekim je godinama jasno odvojen let leptira prve i druge generacije, a u nekima se javljaju kontinuirano. U vrijeme zriobe, gusjenice izlaze iz plodova i odlaze na mjesta prezimljenja. Dio gusjenica ostaje u plodovima koji bivaju prenešeni u skladišta gdje zatim gusjenice nalaze mjesta za prezimljenje. Jabučni savijač ima 2 generacije godišnje.

            Štete. Dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi su crvljivi te imaju znatno smanjenu vrijednost. Zaraženi plodovi su često zahvaćeni monilijom. Jabučni savijač je tehnološki štetnik budući da ne oštećuje organe važne za život biljke nego isključivo plodove. Gusjenice se odmah pri izlasku iz jaja ubušuju u plodove, obično kod čaške ili na mjestu gdje se dodiruju plod s listom ili dva ploda međusobno. Buši hodnik do jezgre te izgriza sjemenke. Hodnici su puni izmeta. Nove gusjenice u kolovozu se ubušuju u već skoro zrele plodove. Kroz otvor izbaciju izmet. Najveće štete nanosi u godinama s toplim i suhim ljetom.

            Zaštita. Suzbijanje jabučnog savijača nerijetko se provodi 2-3 pa i do 7 puta godišnje, što znači da se najveći dio mjera suzbijanja štetnika jabuke odnosi na ovu vrstu. Ponekad se ovaj štetnik suzbija i prekomjerno stoga je potrebno smanjiti broj tretiranja protiv ovog štetnika na minimum. Optimalan rok primjene insekticida je ubušivanje gusjenica u plod. Potrebno je i obratiti pažnju na izbor insekticida sa što manjim negativnim učinkom na prirodne neprijatelje ovog štetnika. Potrebno je provoditi i biološku medotu primjenom bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili virusa granuloze te jajnih parazita iz roda Trichogramma. U određenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu. Postoji i metoda „attract and kill“ pri kojoj se koriste kombinacije feromona i insekticida primijenjene lokalizirano. Feromonima je moguće i zbuniti mužjake kako ne bi došlo do oplodnje.

            Smanjenje brojnosti može se postići tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili druge generacije odlaze na kukuljenje ili prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku. Ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom. Stavljanje lovnog pojasa na svako stablo pridonijet će smanjenju zaraze, a u nekim slučajevima može i zamijeniti upotrebu insekticida.

            Zbog gusjenica koje prezimljuju u skladištima potrebno je spriječiti izlijetanje leptira iz skladišta. Nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i uništiti.

            Potrebno je pratiti brojnost savijača u nasadu kroz više godina istim metodama te na taj način na osnovi iskustva odrediti potrebu za suzbijanjem. U Hrvatskoj se smatra da je prag odluke 5 leptira po feromonskom mamcu. Optimalni rok za suzbijanje varira.

            Tretiranje obično treba ponoviti čim prestane djelovanje insekticida, otprilike nakon 2 tjedna.

            Jabučni savijač ima mnogo prirodnih neprijatelja: jajni paraziti iz roda Trichogramma, grabežljivci poput zlatooke, stjenica i nekih vrsta kornjaša. Stoga je moguće i biološko suzbijanje savijača. Primjenjuju se i bioinsekticidi na osnovi B. thuringiensis. Zadovoljavajuću učinkovitost pokazali su pripravci koji sadrže uzročnika viroze savijača. Ove mjere nemaju opasnost za čovjeka, ne postoji karenca i visoko su selektivni, no imaju kratko dijelovanje i relativno su skupe.

            Mogu se koristiti i regulatori rasta i razvoja kukaca. To su inhibitori tvorbe hitina koje treba primijeniti u početku izlaska gusjenice iz jaja.

            Od kemijskih insekticida mogu se koristiti pripravci na osnovi deltametrina (DECIS 100 EC, ROTOR SUPER, SCATTO), acetamiprida (MOSPILAN 20 SP), metoksifenozida (RUNNER 240 SC), emamektin benzoata (AFFIRM), fosmeta (IMIDAN 50 WG) i mnogi drugi.