Kruškina grinja

Općenito. Eriophyes piri je dosta proširen štetnik u Hrvatskoj. U obalnom području može nanijeti velike štete. Vrlo je sitan štetnik, izdužena tijela, bjelkaste boje.             Biologija. Prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova, a u vrlo rano proljeće naseljavaju mlado lišće te se uvlače u tkivo u kojem provedu[…]

Više »

Mušica šiškarica kruškinih plodova

Općenito. Contarinia pyrivora je periodični štetnik (javlja se povremena i lokalno), no dosta je raširen štetnik u Hrvatskoj. Najčešće se zadržava na istoj voćki ili u istom nasadu. Često su napadnute rane sorte. Mušica je sivosmeđe boje sa žućkastim dlačicama. Ličinka je bjelkasta.             Biologija. Kukuljica prezimi u tlu. Mušice[…]

Više »

Kruškin savijač

Općenito. Cydia pyrivora nije česti štetnik. Štetni stadij (gusjenica) je prljavo bijele boje, s malom žutom glavom, a može narasti do 18 mm.             Biologija. Prezimi odrasla gusjenica ispod lišća u tlu ili u tlu. Leptiri se pojavljuju u lipnju, a ženke odlažu jaja na plodove, pretežito u vršnom dijelu[…]

Više »

Kruškin cvjetar

Općenito. Anthonomus piri je važan štetnik kruške u Hrvatskoj, no za razliku od jabučnog cvjetara, štete se opažaju teže, a mogu se pripisati i drugim uzrocima. Odrasli oblik je duljine oko 5 mm, hrđaste boje, a na tijelu ima jednu poprečnu svijetlu prugu.             Biologija. Odrasli oblici se javljaju krajem[…]

Više »

Kruškina osa srčikarica

Općenito. Janus compressus ubraja se u periodične štetnike, a štete su najveće u mladim plantažama.             Biologija. Ženka odlaže jaja odmah iznad uboda na izboju od kuda počinje hodnik izbušen prema dolje koji je pun izgrizotina i izmeta. Duljina tog hodnika je desetak centimetara. Ličinka je žućkaste boje, a tamne[…]

Više »

Kruškina osa predivica

Općenito. Javlja se mjestimice.             Biologija. Prezimi u tlu, a ose se javljaju od početka svibnja te zatim odlažu jaja na naličje lišća.             Štete. Ličinke izgrizaju lišće, najčešće na vrhovima stabala koje zapredaju, a u tim zaprecima se može nalaziti velik vroj ličinke koje su vrlo slične gusjenicama.            […]

Više »

Kruškina osica

Općenito. Hoplocampa brevis je u nekim krajevima češća i štetnija od jabučne osice.             Biologija. Biologija joj je slična biologiji jabučne osice. Prezimi u tlu kao ličinka gdje se i kukulji. Odrasli oblici javljaju se u proljeće u vrijeme cvatnje. Odlažu jaja u plodnicu cvjetova. Razmnožava se partenogenetski te su[…]

Više »

Kruškina ploštica

Općenito. Staphanitis pyri ima plosnato tijelo crne boje, oko 4 mm duljine. Tijelo joj je pokriveno mrežom sivkaste boje. Rijedak je štetnik.             Biologija. Javlja se u travnju i u svibnju. Jaja odlaže na naličje lišća kruške i rijeđe jabuke.             Štete. Ličinke sišu sokove te izlučuju crni sekret, a[…]

Više »

Kruškina brašnena uš

Općenito. Dysaphis pyri je uš duljine oko 2 mm, pokrivena brašnjavom voštanom prevlakom. Primarno napada krušku.             Biologija.  Kruškina brašnena uš je heterecijska i holociklička vrsta koja prezimi na kruški.             Štete. Prve generacije sisanjem oštećuju uglavnom samo vršno lišće. Lišće žuti i kovrča se, a ukupno ima 3 –[…]

Više »

Kruškine buhe

Općenito. Obična kruškina buha (Psylla pyri)i velika kruškina buha (Psylla pyrisuga) najvažniji su štetnici kruške u Hrvatskoj. Najčešće se javljaju na plantažama niskih uzgojnih oblika. U prošlosti je mjestimice bila uzrok krčenja dijelova nasada. Obična kruškina buha je od veće važnosti od velike. Ima promjer oko 3 mm, a velika[…]

Više »