Jabučna zelena uš

Općenito. Aphis pomi je vrlo čest štetnik u Hrvatskoj, a proširen je u cijeloj Europi. Osim jabuke napada i krušku. Ne migrira s vrste na vrstu pa se smatra monoecijskom vrstom. Tijelo uši je dugo 1,5 – 2 mm, žutozelene boje. U toplijim predjelima moguća je zamjena s vrstom A.[…]

Više »

Tumor vinove loze

Općenito. Agrobacterium tumefaciens može parazitirati na mnogo biljaka, voćkama, vinovoj lozi i šumskom bilju. U Hrvatskoj je bolest prisutna, ali ne mnogo raširena. Sorte i podloge imaju različitu osjetljivost.             Biologija.  Tipičan je parazit rana, a na pojavu i širenje bolest znatno utječe kvaliteta i higijena prilikom cijepljenja, odnosno brzina[…]

Više »

ESCA

Općenito. Ova bolest se u Hrvatskoj spominje još 1870. godine, a danas je proširena u većini vinogradarskih područja iako slabo istražena. Krajem 80-ih godina znatnije se širila u Italiji i Francuskoj, a potom i ostatkom Europe.             Biologija. ECA je kompleks bolesti koju izaziva više vrsta gljiva, a najvažnije su:[…]

Više »

Crvena palež vinove loze

Općenito. Pseudopeziza tracheiphilla se javlja samo na nekim lokalitetima kao što je plješivičko vinogorje. Najčešće se javlja na plićim ilovastim pjeskovitim i laporastim tlima. Jačina napada ovisi o količini kiše u početku vegetacije i o osjetljivosti pojedinih sorata. Osjetljive sorte na crvenu palež vinove loze su: silvanac, plemenka, carignan, müllerturgau,[…]

Više »

Zlatna žutica vinove loze

Općenito. Flavescence dorée jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze na području Europe. Nalazi se na A2 listi karantenskih štetočinja što znači da je prisutna u Hrvatskoj, ali ograničena na pojedina područja. Bolest je pronađena u Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj, Varaždinskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarskoj-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji te u[…]

Više »

Plamenjača vinove loze (peronospora)

Općenito. Pretpostavlja se da je uzročnik Plasmopara viticola unesen na američkim Vitis sortama koje su se koristile kao otporna podloga na filokseru. Prva pojava plamenjače zapažena je u Francuskoj 1878. godine odakle se ubrzo proširila na ostatak Europe. Zabilježene su vrlo velike štete uslijed puno veće osjetljivosti europske loze koja[…]

Više »

Siva plijesan

Općenito. Botrytis cinerea jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u kontinentalnom području, iako znatne štete čini i u priobalnom dijelu Hrvatske. Izravne štete smanjenja uroda kreću se od 3 do 15%, ovisno o godini, a bolest se ne javlja svake godine. Neizravne štete očituju se u lošijoj kakvoći mošta[…]

Više »

Pepelnica

Općenito. Uncinula necator je prva bolest koja se pojavila na vinovoj lozi u Europi, a da je stranog podrijetla. Prvi simptomi zamijećeni su u okolici Londona 1845. godine od strane vrtlara Tuckera, a ime bolesti Oidium tuckeri dao je mikolog Berckeley koji ju je prvi opisao. Nekoliko godina kasnije bolest[…]

Više »

Crna pjegavost vinove loze

Općenito. Phomopsis viticola proširena je u gotovo cijeloj Hrvatskoj u zabrinjavajućim razmjerima. U Sjevernoj Americi poznata je pod nazivom „dead arm“ odnosno „mrtva ruka“ zbog propadanja rozgve. U literaturi se može pronaći i pod nazivom „eskorioza“. Gubici uroda zbog zaraze crnom pjegavosti mogu se popeti i do 30% u povoljnim[…]

Više »

Erinoza

Općenito. Grinje šiškarice važna su skupina fitofagnih grinja. U svijetu je poznato oko 2000 vrsta. Najčešće su to monofagne vrste koje se hrane na samo jednoj biljnoj vrsti. Svojoj ishranom stimuliraju razvoj biljnih stanica i izazivaju brojne izrasline i deformacije na biljnim organima, a mogu prenositi i neke virusne bolesti[…]

Više »